- istorija pozorišnog života u Subotici vraća nas u 18 vek kad su, kako zapisi kazuju, postojala dva oblika pozorišnih igara: predstave odigravane u školama i one koje su priređivali nemački profesionalni glumci
- u predstavama u školama odigravanim o praznicima, glavni akteri bili su učenici, pa su tako mnogi od njih vremenom postali vatreni obožavaoci pozorišne umetnosti i njome se profesionalno bavili
- sa druge strane, u naš grad su u proputovanjima navraćali i nemački glumci (1780. g), koji su odigravali predstave i vodeću poziciju zadržali su do pojavljivanja mađarskog glumišta koje im je preotelo publiku
- smenjuju se trupe a glumcima nije bilo nimalo lako, sami su pisali plakate i raznosili afiše
- pozorište je bilo veoma popularno u Subotici i ovaj grad stalno je pokretao postupak da Taliji podigne dostojan dom.
- 1853. na Roginu baru nasuta je zemlja (današnji Korzo)
- gradsko veće održava sednicu i poverava izgradnju majstoru Škultetiju
- izgradnju unutrašnjeg dela preuzima Đerd Telepi, svestrani pozorišni umetnik
- nova zgrada nikla je za godinu dana, ali na korintske stubove nije dospeo naziv pozorište već hotel Pešta, jer su grdaski oci mislili da je to isplativije
- pola veka kasnije 1904. kada je zgrada obnavljana stavljen je natpis Gradsko pozorište
- 1954. istaknut je današnji naziv Narodno pozorište-Népszínház
- izgradnju i opremanje pomogle porodice, svaka je opremala svoju ložu i bile su različite, 450 sedišta u parteru, 45 loža i 160 mesta za stajanje
- 16.decembra 1854. odigrana prva predstava Dvoje iz porodice Barčai
- svečano duž Korzoa stajale su kočije zvanica iz cele Bačke
- Endre Latabar bio je dobar direktor, repertoar je bio odličan, sala puna
- trupe su se smenjivale, putovale, igrale po sezoni
- 1874.mađarski glumci napustili Suboticu, a došli glumci Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, odigrali su 28 predstava, istakao se Pera Dobrinović
- 1904. usledila je rekonstrukcija, proširena je scena, podignut je balkon i počele su predstave povodom 50 godina pozorišta
- 1914. prvi svetski rat, glumile su uglavnom žene , a muškarci su bili na frontu
- proleće 1915. izbio požar i pozorište je izgorelo, ostali zidovi
- hotel Pešta je sačuvan, a i mala sala je ostala netaknuta
- 1915.-1916. usledila je nova pozorišna sezona
- Subotica nije imala stalnu trupu već su gostovale različite putujuće
- 1924. pristupilo se izgradnji požarom uništenog pozorišta
- 1925. drugi put gostuje moskovski Hudožestvenij teatar igra Čehovljev «Višanjik», Gogoljevu «Ženidbu», «Ženu s mora» Henrika Ibzena
- nova zgrada bila lepša nego prva i svečano je otvorena 1927. izvođenjem opere CARSKA NEVESTA Rimskog Korsakova Narodnog pozorišta iz Beograda
- u jesen 1945.godine zgrada subotičkog pozorišta postaje stalna kuća profesionalnim ansamblima
- nakon više od 90 godina grad je dobio stalni ansambl i svoje pozorište
- 19.septembra 1945. predsedništvo AP Vojvodine donelo odluku o osnivanju dva ansambla Hrvatskog narodnog kazališta i Mađarskog narodnog pozorišta
- 28.oktobra 1945. to je ozvaniceniceno predstavom "Matija Gubec" Mirka Bogovića u režiji Branka Špoljara
- 29.oktobra 1945. novoosnovano Mađarsko pozorište izvelo je prvu premijeru: "Ples veštica" Bele Balaža u režiji Lasla Patakija
- 1. januara 1951. godine odlukom izvršnog odbora AP Vojvodine spajaju se dva ansambla čineći jedinstvenu kuću Narodno pozorište-Népszínház
- u jesen 1952. godine muzička grana pozorišta prerasta u Operu koja se ugasila krajem sezone 1953/54.
- ovaj period poznat je u istoriji pozorišta u Subotici kao "zlatan period"
- Subotica ima tri scene, a u leto 1952. pozorište dobija rotacionu scenu
- jedna od scena je i Letnja pozornica na Paliću
- Subotica postaje festivalski grad
- prema pozorišnom statutu 1958. godine Hrvatska drama prerasta u Dramu na srpskohrvatskom jeziku, a Mađarska drama u Dramu na mađarskom jeziku
- 1970. godine završen je projekat rekonstrukcije pozorišne zgrade, a maketa je postavljena u foajeu
- u Subotici su osim kvalitetnih predstava glumaca ovog grada mogle da se vide i gostujuće predstave iz najjačih pozorišta tadašnje Jugoslavije i iz inostranstva
- 1974. godine inspekcija donosi odluku o zabrani rada pozorišta zbog dotrajalih instalacija
- nakon što su izvršeni radovi 1975. godine, pozorište ponovo funkcioniše u matičnoj zgradi
- osamdestih godina u Subotici se odigravala repriza Sterijinog pozorja
- 1983. rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika zgrada pozorišta postaje spomenik kulture
- 1985. zaključeno da zgrada ima nestabilne temelje i da se mora rušiti, formiran je i Savet za rekonstrukciju
- 1985. u subotičko pozorište dolazi Ljubiša Ristić
- u svom desetogodišnjem radu Ljubiša Ristić i Nada Kokotović okupili su veliku grupu reditelja i glumaca iz mnogih jugoslovenskih centara
- ukinute su drame i formiran je jedinstven umetnički ansambl, a kao preovladujući, prihvaćen je koncept nekonvencionalnog pozorišnog izraza
- 1995. godine Narodno pozorište-Népszínház ponovo postaje tradicionalno
- od 1995. pozorište radi u Maloj Sali
- 1997. godine Odlukom SO Subotica o učešcu u finansiranju rekonstrukcije pozorišta, počinje proces razrešenja sudbine zgrade
- 1998. raspisan konkurs za idejni projekat zgrade i izabrana je projektantska kuća YUSTAT iz Beograda
- zbog bombardovanja proces finansiranja izrade projekta je usporen
- 2001. krov iznad Male sale prokišnjava
- nakon sanacije ruši se plafon iznad glavnog stepeništa
- od marta do oktobra 2002. ansambli nemaju svoj prostor već igraju na gostujućim scenama
- oktobra 2002. završeno je rekonstruisano stepenište i otvara se sezona na matičnoj sceni
- 5. maja 2003. premijerom predstave «Buba u uhu» Drame na mađarskom jeziku otvara se scena Jadran, sala bivšeg bioskopa prilagođena potrebama teatra
- u najtežim vremenima za subotički tetatar, nastale su najbolje predstave koje su donele značajne nagrade
- 2003. završen je idejni projekat adaptacije, rekonstrukcije i izgradnje zgrade pozorišta
- 2006. obezbeđena su sredstva za početak rekonstrukcije
- proleće 2007. godine određeno je kao početak rekonstrukcije pozorišta
- obe drame subotičkog teatra do izgradnje nove zgrade igraće na sceni Jadran
- Narodno pozorište-Narodno kazalište-Népszínház ima 109 zaposlenih u Drami na srpskom jeziku, Drami na mađarskom jeziku, Tehničkoj jedinici i Opštoj službi
- godišnje svaka drama izvede po četiri premijerne predstave