Pisac: Živomir Joković, Režija: Petar Pašov
Zorana Milošaković–Tasić
Borko Sarić
Milan Simić
Dragiša Kosara
Dragana Vasić
Nela Nikolić
Vladan Milić
Adaptacija bajke: Ženi Pašov, Prevod teksta: Živomir Jokovic, Idejno rešenje lutaka i scenografije: Poli, Iva, Mitko, Dizajn i izrada lutaka i scenografije: Diana Uzunova, Izbor i adaptacija muzike: Dimitar Ivanov, Korepeticija: Radoslav Grajic, Koreograf: Aleksandar Ilic
Trajanje: 60 min, Uzrast: 4-10 god.
Rađena po motivima narodne irske bajke, predstava oslikava dečji svet mašte i snova. Priča prati uvek aktuelan odnos dece i roditelja. Bajka na duhovit nacin uci decu da razumeju zabrinutost roditelja, ali da ne odustaju od svojih snova, vec da ih slede i sami pronadu svoju srecnu zvezdu. Isto tako i odraslima ukazuje da s ljubavlju poštuju decje snove i ne zaborave da svako ima svoj put do nebeskih visina. Glavni lik je Žak, koji živi skromno sa svojom majkom na „kraju sveta“. Jedan dan majka ga šalje da proda kravu Vrecušku, jer više nije davala mleko. Žak prodaje Vrecušku jednom starcu za tri carobna zrna pasulja, je mu je starac rekao da ce pasulj da izraste do neba i da ce tamo Žak da pronade svoju srecu. Majka je naravno ocajna zbog Žakove razmene, jer je krava sve što su imali i ne veruje u pricu o carobnom pasulju. Ali zrno pasulja izrasta preko noci i Žak odlazi na nebo po svoju srecu. Kako bi ispunio ocekivanja svoje majke, prvi put se vratio sa neba sa zlatnom kokoškom, koja daje zlatna jaja. Majka je presrecna, ali zapostavlja svog sina, koji postaje nesrecan. Shvativši da je napravio pogrešan izbor, koristi i drugo zrno carobnog pasulja i sav srecan donosi sa neba bendžo- svoj omiljeni muzicki instrument, koju je oduvek želeo. Majka uviđa da nije sreća u materijalnom bogatstvu. Sreća njenog sina je najveće bogatsvo i za nju.