Beogradski festival igre (BIF) ove godine održaće se pod sloganom „budi IGRA KOJU ŽELIŠ da vidiš“ naglašavajući da i uz igru i ples dolaze promjene, za one dovoljno otvorene da to sebi priznaju i vide. Na ovom 23. izdanju, od 13. marta do 8. aprila, publika će biti u prilici da vidi 20 predstava iz raznih krajeva svijeta, od čega i jednu svjetsku premijeru. Predstave će se igrati na različitim lokacijama u Beogradu i Novom Sadu, a nesvakidašnje je i da će se neka izvođenja odigrati prvi put pod otvorenim nebom – na bazenima na Tašmajdanu.  

„U složenom vremenu svaki ozbiljan međunarodni festival je čin čiste hrabrosti. Već smo navikli našu publiku na hrabre odluke i beskrajnu borbu za svaki naslov u programu. Predstave su igrane uprkos problemima usred buđenja mladog proleća, predizborne tišine, demonstracija, vulkanskog pepela sa Islanda, pandemije virusa korona, štrajkova avio kompanija, zatvorenih granica... Svesni smo da pozorište nije samo puka zabava nego istinska strast i uteha – bekstvo u svet lepote, intelifencije i nedostižnog, ali i ozbiljan rad. Festivali žive onoliko koliko traju entuzijazam i energija onih koji stoje iza te baklje.“ podijelila je o poteškoćama, ali i hrabrosti, organizacije festivala, njegova direktorka Aja Jung. 

Festival će svečano biti otvoren 13. marta u Srpskom narodnom pozorištu (SNP) u Novom Sadu, predstavom „Okretanje kostiju“ kompanije Gotje dens iz Štutgarta, a po tekstu i koreografiji Akrama Kana, zamišljena upravo u vidu svojevrsne antologije njegovih djela, odnosno koreografskih slika koje su obilježile epohu.  

Važno je naglasiti i da će na ovogodišnjem BFI svjetsku premijeru imati Balter grčke nacionalne opere iz Atine, komadom „Tako blizu tako mnogo puta“, 2. aprilu u Ateljeu 212. Ambasadorka Grčke Marija Levanti napomenula je da je u pitanju jedan naizgled minimalistički pristup, sa jednim kompozitorom, 2 pevača, 10 igrača i 10 muzičara, okupljenih oko stola kao mjesta susreta, što je jasna aluzija na drevne grčke trgove, s obzirom da performans i govori o vječnim antičkim temama - životu, smrti i ljubavi. U stvaranju su učestvovala 4 koreografa, i to različitih generacija, te ovdje nije riječ o modularnoj predstavi, već o jednom djelu koje traje koliko i dobra zabava – sve dok publika ne počne da se razilazi.  

Ambasadorka Kanade Mišel Kameron istakle je jedinstvenost Kanade, kao jedne od vodećih na polju cirkuske igre, te najavila 2 vodeće trupe savremenog cirkusa iz Kvebeka. Kompanija Machine de Cirque nastupiće 25. marta u Ateljeu 212, sa komadom „Kincugi“ prožetim akrobacijama u mističnom autobuskom depou, udaljenom od svijeta i vremena, dok će druga kanadska trupa Flip Fabrique predstaviti komediju fizičkog teatra „Šest“ 23. i 24. marta u Pozorištu na Terazijama, o 5 nepoznatih ljudi koji se neočekivano nađu zajedno u srcu šume, punu magije, mašte i iluzija.  

O važnosti marta kao Meseca frankofonije govorila je i ambasadorka Švajcarske, Anne Lugon-Moulin, predstavivši predstavu „Dragi sine“ iz Ženeve, umjetničkog dua Riva i Repel, koja predstavlja „refleksiju na rat, gubitak, krhkost života i bitnost mira.“ Ovaj komad odigraće se 26. marta u novom prostoru - Ložionica.  

U istom prostoru gostuje i Lučijano Roso, umjetnik iz Argentine, koji se slavu postigao pomoću društvenih mreža i njegovih tehnika kombinovanja „lipsinkinga“, pantomime i igre. Ovo će biti njegov drugi put na BFI, a ovaj put predstaviće solo predstavu „Apokalipsink_2“ u okviru koje igra 40-ak likova smještenih u jednom stanu, kao metafori života u pandemiji.  

Iz Španije dolaze nam 2 predstave - „VIVA!“ kompanije Manuela Linjana i „Prirodni poredak stvari“ dua savremene igre Gaja Nadera i Marije Kampos, koja je osvojila brojne nagrade u svojoj zemlji.

Još jedna zemlja koja dovodi 2 predstave jeste Italija, prisutna na svakom izdanju BFI. Predstaviće nam neobičan komad „Sport“ kompanije Salvo Lombardo, o toksičnom sistemu sportskih takmičenja koji će pokušati da dekonstruiše, dok će festival biti zatvoren predstavnom „Noć Morikonea“ trupe Atarbaleto, 8. aprila u SNP-u. Temelj za predstavu jeste muzika poznatog kompozitora Enija Morikonea, koja se sa bioskopskog platna pretača u svijet igre.  

Neobičnost i novitet u ovom izdanju festivala donosi i performans „RoZeO“ francuske kompanije Gratte Ciel iz Arla, kao prva predstava u njegovoj istoriji koja će se izvesti na otvorenom. Uzdignuti na metalne štapove i nošeni vetrom igrači osciliraju gotovo na nebu, dok ih publika posmatra sa bazena na Tašmajdanu.  

Iz Francuske, takođe, dolazi i kompanija Ervea Kubija, sa predstavom „Varvarske noći“ koja na neki način proslavlja mediteransku kulturu.  

Višestruko nagrađivana kompanija Jasmin Vardimon stiže iz Londona sa komadom „Sada“ koji dovodi u pitanje ljudsku percepciju stvarnosti, a sličnim pitanjima bave se i umjetnici iz Finske u komadu „Tempo“ istražujući vrijeme i njegovu percepciju, ubrzanje, usporavanje, i prestanak.  

Direktorka Austrijskog kulturnog foruma Lioba Bamer najavila je gostovanje Kjare Bartl iz Beča, predstavom „Ostrvo vreline“- naslov kao referanca na užarene gradove ljeti i globalno zagrijevanje, odnosno „ono u šta se pretvaraju svi megalopolisi tokom ljeta“. U pitanju je revolucionaran komad koji kao inspiraciju koristi stepovanje sa varničenjem, Madonu i fenomene na socijalnim mrežama, a ovo je njegovo prvo prikazivanje van granica Austrije.  

„I naš slogan „budi IGRA KOJU ŽELIŠ da vidiš“ je hrabar, jer je danas malo ljudi koji bi menjali sebe, a još manje onih koji bi umeli da promene svet.“ Ovim riječima direktorka festivala Aja Jung pozvala je publiku na novi ugao posmatranja svijeta i ovog proljeća.  

Podeli: